Osnovna škola Antuna Branka Šimića Zagreb

 

            Na radost osmaša naše škole ugostili smo književnicu Maju Brajko-Livaković.

 

             Književnica se predstavila rekavši da je iz Bola na Braču gdje je završila osnovnu školu. Školovanje je nastavila u Zagrebu gdje je diplomirala Hrvatski jezik i književnost i Bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu. Zaposlena je u Knjižnici Dubrava, a pisanjem se bavi u slobodno vrijeme. Neke od njenih knjiga posjeduje i knjižnica naše škole: ''Kad pobijedi ljubav'', ''Finka Fi'', ''Zatočenici algi'', ''Nije fer'', ''Sirena i oblak''.

 

Teme njezinih romana odnose se na sve ono što zanima današnje mlade kao na primjer odrastanje, zaljubljivanje, problemi s drogom, alkoholom i pušenjem, a posebno je zanima čovjekov odnos prema prirodi. Maja je potaknula učenike na razmišljanje o ovim temama.

 

Književnica: - Ima li čovjek pravo krojiti svijet onako kako njemu odgovara? Naravno da nema jer niti smo najbolji niti najpametniji. Postoji puno svjetova i svaki je za sebe, i životinje i biljke su svjetovi za sebe i nemamo ih pravo ugrožavati.

 

Neizostavna tema svakog književnog susreta je čitanje, tako je bilo i sada.

 

Književnica: - Jeste li osjetili čaroliju čitanja? Je li vam čitanje zabava ili čitate zato što morate? U čemu vam sve može pomoći knjiga? Jeste li čitajući knjigu stali na nečiju stranu, tj. složili se s nečijim mišljenjem ili ste bili protiv?

 

 

Učenik: - Knjiga nam može pomoći u boljem izražavanju i može pozitivno utjecati na naš pogled na svijet. Također nam obogaćuje rječnik i poboljšava pismenost.

 

Književnica: - Danas mi je mnogo lakše pisati jer imam računalo pa se pogreške mnogo brže i lakše ispravljaju, ali pisanje romana može usprkos tome trajati mjesecima pa i godinama.

 

Uslijedila su pitanja učenika.

 

- Gdje nalazite inspiraciju za pisanje?

- Volim gledati i slušati ovaj svijet, otvoriti svoje srce jer se onda sve drukčije razumije. Da bi se moglo pisati treba stalno sebe zamišljati u ovom svijetu. Zato je moje pisanje metaforično, kao u romanu o maloj školjci Finki Fi.

 

- Zašto je Dora u romanu «Kad pobijedi ljubav» buntovna?

- U taj sam lik unijela dio sebe. Ona je buntovna, ima višak kila što me podsjeća na mene u toj dobi.

 

- Zašto ste u toj knjizi pisali o drogi, pušenju i narkomaniji?

- Postoji li u ovom svijetu nešto što bi željeli mijenjati?

 

- Da, pušenje i droga nisu u redu. Vi ste o tome lijepo pisali u knjizi. Trebalo bi ukinuti kriminal, proizvodnju droge, loše društvo i rat.

- Sve što je dobro treba zaslužiti.

 

Nekoliko dana prije susreta učenici su pisali školske zadaće u kojima je jedna od tema bilo pismo Dori, stoga je jedna učenica pročitala svoju zadaću.

 

Književnica: - U knjizi je naglašena važnost ljubavi i prijateljstva u životu svakog čovjeka, pravi i dobri prijatelji uvijek će biti uz vas.

Postoji metaforično i realistično pisanje. Kakva je razlika između njih? Kod realističnog pisanja ne mora se nužno imati takvo iskustvo. Droga je problem današnjice, mnogo se o njoj govori i zato je ne moram probati da bih znala pisati o toj temi. Ipak, da bih mogla napisati realističnu i uvjerljivu knjigu, napravila sam istraživački rad. Pročitala sam knjige o drogi, o ljudima koji su uzimali drogu, a također sam razgovarala s ljudima koji su uzimali drogu. Da bi se napisala uvjerljiva knjiga potrebno se uživjeti u lik, «ući» u njega, a isto tako se može ući u prirodu, drvo, vodu.

Usprkos znanju o toj temi bilo mi je potrebno proživljeno iskustvo. Zbog toga sam otišla u bolnicu kod Sestara milosrdnica i upoznala sam jednog Marka koji je bio na liječenju od ovisnosti. Njegove su mi sugestije pomogle da poboljša knjigu.

 

- Kako to da usprkos tolikoj šteti od droge mladi i dalje uzimaju drogu?

- Mnoge loše stvari izgledaju primamljivo, pa tako i diler Dinko. On mnogo toga radi na pogrešan način. Podsjeća me na moje mladenačke godine kad mi se sviđao jedan mladić koji je dolazio na Brač ljetovati. Bio je prelijep, ali je završio strašnom smrću. Pronađen je mrtav u vreći za smeće što ukazuje na to da se bavio kriminalom. To pokazuje da mi sami biramo svoj život i smjer kojim ćemo krenuti.

 

- Zašto umire jedan dobar lik u romanu?

- U ratu ljudi pogibaju i to se događa van naše krivnje, ali za nečiju smrt (u ovom slučaju Sanjinu) možemo biti krivi. Mnogo ljudi gine svakodnevno jer postoje ljudi koji ugrožavaju tuđe živote svojom neodgovornošću. Na to nemaju pravo.

 

- Kako to da je Dinko povukao za sobom cijelo uzorno društvo?

- Ako malo bolje razmislite svi su oni nakon kratkog vremena otišli, čak i oni koji su probali drogu. Ostala je jedino Dora.

 

- Ljudi često ne promisle prije nego nešto učine. Kad bi se suočili s time, trebali bi se oduprijeti. Trebali bi to riješiti sami sa sobom, tada im se to ne bi dogodilo.

Kako postati čvrst?

- Gledati ljude oko sebe, tada ćemo znati tko nam želi dobro. Napunimo se dobrim emocijama i naoružajmo se znanjem.

 

- Opišite nam Darka, da li bio on mogao pomoći Dori?

- Da, mogao bi. Usprkos tome što je Darko visok i mršav, a Dora niska i bucmasta. Zato su dobar par.

 

Na kraju susreta Maja je učenicima zahvalila na prijemu, poručila im je da što više čitaju, a na samom kraju im je uputila riječi podrške:

 

Budite jedni drugima prijatelji!

Svi se snovi mogu ostvariti!