Osnovna škola Antuna Branka Šimića Zagreb

Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvatskoga jezika logično zaokružuje priču o materinskom hrvatskom jeziku – jeziku naše pismenosti, kulture i identiteta.

Ovom manifestacijom želi se istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i sjajnom jezičnom poviješću. Hrvatski je jezik prošao prilično burna razvojna razdoblja, ali je unatoč svim poteškoćama uspio očuvati samobitnost i samosvojnost bez obzira na silne pritiske koji su u povijesti dolazili s raznih strana. Uzeo je ponešto od svakoga jezika koji ga je okruživao ili mu se silom nametao i preživio te je danas življi nego ikad. Slobodno se razvija, njime se slobodno piše i govori, a na međunarodnoj sceni zadobio je veliko priznanje postavši 24. službenim jezikom Europske unije.

Podaci su preuzeti na poveznici.

Jeste li znali?

• da je Bašćanska ploča dragi kamen hrvatskoga jezika

• da je Hrvatska jedina zemlja koja ima najstarije tiskane knjige/inkunabule na dvama pismima – glagoljici i latinici

• da se hrvatski jezik u prošlosti nazivao i ilirski, dalmatinski, horvatski

• da je u Hrvatskome saboru 1843. prvi službeni govor održao Ivan Kukuljević Sakcinski

• da se do 1847. godine u službenim i javnim ustanovama u Hrvatskoj govorilo latinskim jezikom

• da je za jezično ujedinjavanje Hrvata zaslužan Ljudevit Gaj u 19. stoljeću

• da je Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika potpisalo 18 kulturnih i javnih ustanova te objavilo 17. ožujka 1967. u časopisu Telegram kako bi hrvatski jezik postao ravnopravan jezik u bivšoj Jugoslaviji

• da se od objavljene Deklaracije odlukom Hrvatskoga sabora održavaju Dani hrvatskoga jezika

• da je hrvatski jezik postao ulaskom u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine 24. službeni jezik Unije?