QUOT LINGUAS CALLES, TOT HUMANES VALES
(Koliko jezika govoriš, toliko ljudi vrijediš)
Europska Unija uočila je važnost očuvanja europskih jezika pa je 2001. godine započeta inicijativa za promicanje jezične raznolikosti Europe. Proglašena je Europska godina jezika i od tada se 26. rujna redovito obilježava kao Europski dan jezika. Cilj je poticanje razvoja višejezičnosti, multikulturalnosti i očuvanje bogate jezične i kulturne raznolikosti Europe. Iduće godine navršiti će se 25 godina od početka njegovog obilježavanja.
Na prostoru Europe dugo vremena vladalo je Rimsko Carstvo. Rimljani su govorili latinskim jezikom pa je zato latinski u korijenu više europskih jezika. Zovu se romanski jezici, a od njih su najpoznatiji talijanski, francuski, španjolski i rumunjski. Germani su bili pleme koje je živjelo na sjeveru Europe. Krenuli su u osvajanja i u 5. stoljeću srušili Rimsko Carstvo. Nakon toga u Europi su se proširili germanski jezici. Engleski i njemački jezik pripadaju skupini germanskih jezika, s time da je u engleskom jeziku puno posuđenica iz latinskog jezika. Rimljani su za sobom ostavili mnoga dostignuća, znanja i pouke u obliku poslovica. Vjerujemo da i nama mogu poslužiti kao vrelo mudrosti i znanja. Koriste se kada se nešto želi reći u prenesenom značenju, k tome njihovo poznavanje pripada općoj kulturi. U hrvatskom jeziku možemo pronaći latinizme. To su riječi latinskog porijekla.
Učenici 7. i 8. razreda s učiteljicama Melitom (8. a i c), Helenom (8. a, b i c) i Klarom (7. a i c), u suradnji sa školskom knjižničarkom, prevodili su latinske poslovice na njemački i engleski jezik. Svaka poslovica zajedno s tumačenjem i prijevodom, isprintana je u drukčijoj boji. Poslovice su u prijevodima većinom podudarne, ali neki učenici pronašli su i nešto drukčija tumačenja (7. a i c) pa su zato stavljene posebno. Prevođenjem poslovica obilježili smo Europski dan jezika a kao motto izabrali smo poslovicu Quod linguas calles, tot homines vales (Koliko jezika poznaješ, toliko ljudi vrijediš). Obilježavanjem Europskog dana jezika započeli smo projekt CARPE DIEM (Iskoristi dan). Cilj projekta je naučiti latinske poslovice, njihova značenja, praktičnu primjenu, i koristiti ih kao motivaciju za kvalitetno korištenje slobodnog vremena. Projekt će se provoditi u ovoj školskoj godini i očekuje nas još puno zanimljivih zadataka!
Ako ste cijeli tekst pročitali do kraja možete učiniti nešto od navedenog:
- Ne napraviti ništa jer vas ne zanimaju latinske poslovice
- Svratiti do školske knjižnice i dalje o temi istraživati u rječnicima i knjigama
- Na internetu potražiti podatke o latinskim poslovicama i njihovom korištenju
- Ako ste se odlučili za 1. točku, svejedno vas pohvaljujemo jer ste pročitali tekst i pri tome nešto naučili
OSTALE POSLOVICE
Za projekt Carpe diem (Iskoristi dan) izabrali smo još poznatih latinskih poslovica (ili izreka):
LUPUS IN FABULA. Vuk u priči. („Mi o vuku a vuk na vrata“)
AUDACEM FORTUNA IUVAT. Hrabroga sreća prati.
BIS DAT QUI CITO DAT. Dvostruko daje tko brzo daje.
INSCITIA MATER ARROGANTIAE. Neznanje je majka drskosti.
LEVIUS DICERE, QUAM FACERE EST. Lakše je reći nego učiniti.
MENS SANA IN CORPORE SANO. Zdrav duh u zdravu tijelu.
LAPSUS CALAMI. Pogreška u pisanju.
LAPSUS LINGUAE. Pogreška u govoru.
NON EST DISCIPULUS SUPER MAGISTRUM. Ne može biti učenik iznad učitelja.
NON EST AURUM OMNE QUOD RADIAT. Nije zlato sve što sja.
NULLA DIES SINE LINEA. Nijedan dan bez crte. (Svaki dan treba nešto uraditi)
PATIENTIA VINCIT OMNIA. Strpljivost sve pobjeđuje.
QUI SCRIBIT, BIS LEGIT. (Tko piše, dvaput čita)
QUOT CAPITA, TOT SENSUS. Koliko ljudi, toliko ćudi.
UBI CONCORDIA, IBI VICTORIA. Gdje je sloga, tu je i pobjeda.
UBI LIBERTAS, IBI PATRIA. Gdje je sloboda, tu je i domovina.
VERITAS VINCIT. Istina pobjeđuje.
Koristit ćemo i poslovice koje nisu potekle od starih Rimljana – grčkog filozofa Aristotela: Glazba ima moć da oblikuje karakter, novinara F.R.Crawforda: Slika je tisuću riječi, matematičarke Sofije Kovalevskaye: Nemoguće je biti matematičar, a da nisi u duši i pjesnik, osnivača benediktinskog reda i zaštitnika Europe sv. Benedikta: Ora et labora i druge kojih se sjetimo.
U rujnu se obilježava i Dan prevoditelja (30.9. ). Zaštitnik prevoditelja je sveti Jeronim koji je preveo Bibliju na latinski jezik. Moglo bi ga se nazvati poliglotom svoga vremena jer je osim latinskog odlično poznavao grčki i hebrejski, a vladao je još i aramejskim, sirijskim i arapskim. Ako vas zanimaju detalji o njegovom životu i radu možete ih pročitati na poveznici.
Nakraju odigrajte jezične igre i još ponešto naučite.
