Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće.

Svjesna uloge materinskog jezika u razvoju komunikacijskih vještina i oblikovanju svijesti i kreativnosti, Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) donijela je 1999. godine odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskog jezika.

S uvjerenjem da kulturne i jezične raznolikosti pridonose miru, toleranciji i poštivanju drugih kultura, odnosno održivom društvu, UNESCO podsjeća da je temelj višejezičnog obrazovanja upravo kvalitetno obrazovanje na materinskom jeziku koje podupire učenje, opismenjavanje i usvajanje dodatnih jezika.

Tome u prilog govori podatak da će austrijska pokrajina Štajerska od akademske godine 2024./25. uvesti hrvatski jezik kao samostalan predmet nastave materinskoga jezika u svoj redovni školski sustav, što je Institut za hrvatski jezik (IHJ) ocijenio kao veliki uspjeh hrvatske diplomacije i “najbolja vijest” koja je stigla nakon donošenja Zakona o hrvatskom jeziku. 

Upravo s ciljem očuvanja hrvatskog jezika – temeljne sastavnice hrvatskog identiteta i kulture, na prijedlog Matice hrvatske, Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor usvojili su Zakon o hrvatskom jeziku kojim se prvi put u povijesti uređuje pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika te osigurava sustavna i stručna skrb o njemu.

Putem nacionalnoga programa “Rođeni za čitanje” Ministarstvo kulture i medija promiče svijest o važnosti čitanja što kod djece doprinosi snažnijem, vedrijem i bržem razvoju i korištenju jezika, a kod roditelja jača svijest o njegovoj ljepoti.

Izvor: škole.hr