Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvatskoga jezika logično zaokružuje priču o materinskom hrvatskom jeziku – jeziku naše pismenosti, kulture i identiteta.

Ovom manifestacijom želi se istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i sjajnom jezičnom poviješću. Hrvatski je jezik prošao prilično burna razvojna razdoblja, ali je unatoč svim poteškoćama uspio očuvati samobitnost i samosvojnost bez obzira na silne pritiske koji su u povijesti dolazili s raznih strana. Uzeo je ponešto od svakoga jezika koji ga je okruživao ili mu se silom nametao i preživio te je danas življi nego ikad. Slobodno se razvija, njime se slobodno piše i govori, a na međunarodnoj sceni zadobio je veliko priznanje postavši 24. službenim jezikom Europske unije.

Podaci su preuzeti na poveznici.

Jeste li znali?

da je Bašćanska ploča dragi kamen hrvatskoga jezika

da je Hrvatska jedina zemlja koja ima najstarije tiskane knjige/inkunabule na dvama pismima – glagoljici i latinici

da se hrvatski jezik u prošlosti nazivao i ilirski, dalmatinski, horvatski

da je u Hrvatskome saboru 1843. prvi službeni govor održao Ivan Kukuljević Sakcinski

da se do 1847. godine u službenim i javnim ustanovama u Hrvatskoj govorilo latinskim jezikom

da je za jezično ujedinjavanje Hrvata zaslužan Ljudevit Gaj u 19. stoljeću

da je Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika potpisalo 18 kulturnih i javnih ustanova te objavilo 17. ožujka 1967. u časopisu Telegram kako bi hrvatski jezik postao ravnopravan jezik u bivšoj Jugoslaviji

da se od objavljene Deklaracije odlukom Hrvatskoga sabora održavaju Dani hrvatskoga jezika

da je hrvatski jezik postao ulaskom u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine 24. službeni jezik Unije?