Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje želi istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i sjajnom jezičnom poviješću. Hrvatski je jezik prošao prilično burna razvojna razdoblja, ali je unatoč svim poteškoćama uspio očuvati samobitnost i samosvojnost bez obzira na silne pritiske koji su u povijesti dolazili s raznih strana. Danas je življi nego ikad, slobodno se razvija, njime se slobodno piše i govori, a na međunarodnoj sceni zadobio je veliko priznanje postavši 24. službenim jezikom Europske unije.

Međunarodni dan materinskoga jezika (21.2.)

Materinji ili materinski jezik je termin kojim označavamo prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće. Svjesna uloge materinskog jezika u razvoju komunikacijskih vještina i oblikovanju svijesti i kretivnosti, Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) donijela je 1999. godine odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika. Obrazovni sustavi širom svijeta i Internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja. Prema "Atlasu svjetskih jezika kojima prijeti nestanak" dominantni jezici poput engleskog, francuskog, španjolskog, ruskog i kineskog sve brže i više potiskuju manjinske jezike. Jezična raznolikost neodvojiva je od biološke raznolikosti, pa je gubitak samo jednog jezika gubitak za ukupni životni potencijal na zemlji. Nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje, ističe UNESCO, navodeći kao primjer postojanje niza biljaka s vrlo velikim ljekovitim učinkom, ali koje su poznate samo tradicionalnim kulturama. Ako se izgube jezici i kulture, nestat će i znanje o biljkama i njihovim ljekovitim karakteristikama.
Stoga Međunarodni dan materinskoga jezika ima svrhu podsjećati čovječanstvo na niz moralnih i praktičnih obaveza kojima može očuvati lingvističku raznovrsnost kao jedno od najvećih bogatstava koje nam je prošlost ostavila.

Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice (22.2.)

Toga dana 1483. svjetlo dana ugledala je prva hrvatska glagoljicom tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Riječ je o prvom misalu u Europi koji nije tiskan latinskim jezikom i latiničnim pismom. Pojava Misala, knjige tiskane na hrvatskom jeziku i pismu,svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom napretku Hrvata u drugoj polovici XV. stoljeća. Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483. hrvatski je prvotisak - editio princeps i jedna od šest hrvatskih glagoljskih inkunabula - knjiga tiskanih u vremenu od 1455. (godina izuma tiskarskog stroja) do 1500. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu digitalizirala je Misal.

Na sljedećem portalu možete pronaći digitalizirani Misal i mnogo zanimljivih podataka o hrvatskome jeziku i glagoljici.

 http://webograd.tportal.hr/Miha29/glagoljica/oglagoljici

  Mladi knjižničari prije nekoliko godina izradili su slikovnicu o hrvatskoj glagoljici.